Krajem prosinca 2008. građani Zagreba i Hrvatske dobili su višenamjensku dvoranu Arenu Zagreb. Nakon manje od godinu i pol dana izgradnje u njoj je održana i prva javna manifestacija – pred preko 15 tisuća gledatelja prijateljsku rukometnu utakmicu odigrali su reprezentativci Hrvatske i Rusije. Uvertira za Svjetsko rukometno prvenstvo, čija će se završnica također odigrati u velebnom zdanju na zagrebačkom Laništu, prošla je uz očitu impresioniranost sudionika i publike, dosad najvećeg broja gledatelja u jednoj hrvatskoj dvorani.
Podvlaćenje crte pod dosad najveći hrvatski projekt javno-privatnog partnerstva pokazuje sljedeće: INGRA je u zemljište, izgradnju i opremanje Arene Zagreb uložila gotovo 100 milijuna eura, znanje i iskustvo svojih inženjera, poslovnog vodstva i radnika, ali i resurse više od 100 tvrtki podizvođača i dobavljača. Na vrhuncu angažmana na njoj je dnevno radilo i više od tisuću radnika, a nakon što je postavljen krov radilo se i noću. Sve kako bi se dostigli izuzetno kratki rokovi.
90.500 četvornih metara bruto površine, spomenuti rekordni broj sjedećih mjesta, njezina opremljenost, najmodernija tehnička dostignuća primijenjena u gradnji i opremanju, te svakako jedinstveno arhitektonsko rješenje vanjskog izgleda s „rebrima“ koja pridržavaju viseći krov, čine Arenu Zagreb najimpozantnijim i najsloženijim građevinskim pothvatom u samostalnoj Hrvatskoj. Njezina izgradnja potpuno je izmijenila sliku do tada zapuštenog dijela grada, koji je sada postao reprezentativna urbana, a uskoro i poslovna cjelina. Arena Zagreb po jednoglasnom je mišljenju svih koji su je izbliza upoznali postala jedan od simbola Zagreba, posebno modernizacije i širenja glavnoga grada Hrvatske.
Krajem prosinca 2008. građani Zagreba i Hrvatske dobili su višenamjensku dvoranu Arenu Zagreb. Nakon manje od godinu i pol dana izgradnje u njoj je održana i prva javna manifestacija – pred preko 15 tisuća gledatelja prijateljsku rukometnu utakmicu odigrali su reprezentativci Hrvatske i Rusije. Uvertira za Svjetsko rukometno prvenstvo, čija će se završnica također odigrati u velebnom zdanju na zagrebačkom Laništu, prošla je uz očitu impresioniranost sudionika i publike, dosad najvećeg broja gledatelja u jednoj hrvatskoj dvorani.
Podvlaćenje crte pod dosad najveći hrvatski projekt javno-privatnog partnerstva pokazuje sljedeće: INGRA je u zemljište, izgradnju i opremanje Arene Zagreb uložila gotovo 100 milijuna eura, znanje i iskustvo svojih inženjera, poslovnog vodstva i radnika, ali i resurse više od 100 tvrtki podizvođača i dobavljača. Na vrhuncu angažmana na njoj je dnevno radilo i više od tisuću radnika, a nakon što je postavljen krov radilo se i noću. Sve kako bi se dostigli izuzetno kratki rokovi.
90.500 četvornih metara bruto površine, spomenuti rekordni broj sjedećih mjesta, njezina opremljenost, najmodernija tehnička dostignuća primijenjena u gradnji i opremanju, te svakako jedinstveno arhitektonsko rješenje vanjskog izgleda s „rebrima“ koja pridržavaju viseći krov, čine Arenu Zagreb najimpozantnijim i najsloženijim građevinskim pothvatom u samostalnoj Hrvatskoj. Njezina izgradnja potpuno je izmijenila sliku do tada zapuštenog dijela grada, koji je sada postao reprezentativna urbana, a uskoro i poslovna cjelina. Arena Zagreb po jednoglasnom je mišljenju svih koji su je izbliza upoznali postala jedan od simbola Zagreba, posebno modernizacije i širenja glavnoga grada Hrvatske.
Krajem prosinca 2008. građani Zagreba i Hrvatske dobili su višenamjensku dvoranu Arenu Zagreb. Nakon manje od godinu i pol dana izgradnje u njoj je održana i prva javna manifestacija – pred preko 15 tisuća gledatelja prijateljsku rukometnu utakmicu odigrali su reprezentativci Hrvatske i Rusije. Uvertira za Svjetsko rukometno prvenstvo, čija će se završnica također odigrati u velebnom zdanju na zagrebačkom Laništu, prošla je uz očitu impresioniranost sudionika i publike, dosad najvećeg broja gledatelja u jednoj hrvatskoj dvorani.
Podvlaćenje crte pod dosad najveći hrvatski projekt javno-privatnog partnerstva pokazuje sljedeće: INGRA je u zemljište, izgradnju i opremanje Arene Zagreb uložila gotovo 100 milijuna eura, znanje i iskustvo svojih inženjera, poslovnog vodstva i radnika, ali i resurse više od 100 tvrtki podizvođača i dobavljača. Na vrhuncu angažmana na njoj je dnevno radilo i više od tisuću radnika, a nakon što je postavljen krov radilo se i noću. Sve kako bi se dostigli izuzetno kratki rokovi.
90.500 četvornih metara bruto površine, spomenuti rekordni broj sjedećih mjesta, njezina opremljenost, najmodernija tehnička dostignuća primijenjena u gradnji i opremanju, te svakako jedinstveno arhitektonsko rješenje vanjskog izgleda s „rebrima“ koja pridržavaju viseći krov, čine Arenu Zagreb najimpozantnijim i najsloženijim građevinskim pothvatom u samostalnoj Hrvatskoj. Njezina izgradnja potpuno je izmijenila sliku do tada zapuštenog dijela grada, koji je sada postao reprezentativna urbana, a uskoro i poslovna cjelina. Arena Zagreb po jednoglasnom je mišljenju svih koji su je izbliza upoznali postala jedan od simbola Zagreba, posebno modernizacije i širenja glavnoga grada Hrvatske.
Krajem prosinca 2008. građani Zagreba i Hrvatske dobili su višenamjensku dvoranu Arenu Zagreb. Nakon manje od godinu i pol dana izgradnje u njoj je održana i prva javna manifestacija – pred preko 15 tisuća gledatelja prijateljsku rukometnu utakmicu odigrali su reprezentativci Hrvatske i Rusije. Uvertira za Svjetsko rukometno prvenstvo, čija će se završnica također odigrati u velebnom zdanju na zagrebačkom Laništu, prošla je uz očitu impresioniranost sudionika i publike, dosad najvećeg broja gledatelja u jednoj hrvatskoj dvorani.
Podvlaćenje crte pod dosad najveći hrvatski projekt javno-privatnog partnerstva pokazuje sljedeće: INGRA je u zemljište, izgradnju i opremanje Arene Zagreb uložila gotovo 100 milijuna eura, znanje i iskustvo svojih inženjera, poslovnog vodstva i radnika, ali i resurse više od 100 tvrtki podizvođača i dobavljača. Na vrhuncu angažmana na njoj je dnevno radilo i više od tisuću radnika, a nakon što je postavljen krov radilo se i noću. Sve kako bi se dostigli izuzetno kratki rokovi.
90.500 četvornih metara bruto površine, spomenuti rekordni broj sjedećih mjesta, njezina opremljenost, najmodernija tehnička dostignuća primijenjena u gradnji i opremanju, te svakako jedinstveno arhitektonsko rješenje vanjskog izgleda s „rebrima“ koja pridržavaju viseći krov, čine Arenu Zagreb najimpozantnijim i najsloženijim građevinskim pothvatom u samostalnoj Hrvatskoj. Njezina izgradnja potpuno je izmijenila sliku do tada zapuštenog dijela grada, koji je sada postao reprezentativna urbana, a uskoro i poslovna cjelina. Arena Zagreb po jednoglasnom je mišljenju svih koji su je izbliza upoznali postala jedan od simbola Zagreba, posebno modernizacije i širenja glavnoga grada Hrvatske.
Kolačiće koristimo za prilagođavanje sadržaja web mjesta, značajki društvenih medija i analizu prometa. Klikom na "Prihvati sve" pristajete na upotrebu svih kolačića. Klikom na "Postavke" možete dati kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva tijekom navigacije po web mjestu. Iz tih kolačića, kolačići koji se prema potrebi kategoriziraju pohranjuju se na vaš preglednik jer su bitni za rad osnovnih funkcionalnosti web stranice. Koristimo i kolačiće treće strane koji nam pomažu u analiziranju i razumijevanju načina na koji koristite ovu web stranicu. Ti će se kolačići pohraniti u vaš preglednik samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključivanja ovih kolačića. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može imati utjecaja na vaše iskustvo pregledavanja.
Nužni kolačići apsolutno su bitni za pravilno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići anonimno osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice.
Kolačić
Trajanje
Opis
cookielawinfo-checkbox-analytics
11 months
Kolačić je postavljen dodatkom GDPR Cookie Consent i koristi se za pohranu privole korisnika za kolačiće u kategoriji "Analitički kolačići".
cookielawinfo-checkbox-functional
11 months
Kolačić je postavljen dodatkom GDPR Cookie Consent kako bi se zabilježio pristanak korisnika za kolačiće u kategoriji "Funkcionalni".
cookielawinfo-checkbox-necessary
11 months
Kolačić je postavljen dodatkom GDPR Cookie Consent i koristi se za pohranu privole korisnika za kolačiće u kategoriji "Neophodni".
cookielawinfo-checkbox-others
11 months
Kolačić je postavljen dodatkom GDPR Cookie Consent i koristi se za pohranu privole korisnika za kolačiće u kategoriji „Ostali".
cookielawinfo-checkbox-performance
11 months
Kolačić je postavljen dodatkom GDPR Cookie Consent i koristi se za pohranu privole korisnika za kolačiće u kategoriji "Kolačići izvedbe".
viewed_cookie_policy
11 months
Kolačić je postavljen dodatkom GDPR Cookie Consent i koristi se za pohranu pristanka korisnika na korištenje kolačića. Ne pohranjuje nikakve osobne podatke.
Funkcionalni kolačići pomažu u izvršavanju određenih funkcija poput dijeljenja sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanja povratnih informacija i drugih značajki trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa izvedbe web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva posjetiteljima.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje interakcije posjetitelja s web lokacijom. Ovi kolačići pomažu pružiti informacije o mjernim podacima, broju posjetitelja, stopi napuštanja početne stranice, izvoru prometa itd.
Oglasni kolačići koriste se za pružanje posjetiteljima relevantnih oglasa i marketinških kampanja. Ovi kolačići prate posjetitelje na web stranicama i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.
Ostali nekategorizirani kolačići su oni koji se analiziraju i još nisu razvrstani u kategoriju.
ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA
Suradnja s akademskom zajednicom i centrima znanja
Zagreb, Donji grad – već sutra
INGRA je inicirala izradu Urbanističke studije spekulativnih scenarija razvoja Donjeg grada u Zagrebu. Voditelj studije je dr. sc. Maroje Mrduljaš, predavač na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a izrađivač je društvo ARHIV arhitektura i urbanizam predvođeno nagrađivanim arhitektom Perom Vukovićem. Ova studija, koja detaljno analizira donjogradske blokove i daje razne prijedloge unapređenja i urbanističkog razvoja centra Zagreba, pretočena je u knjigu izdanu od strane INGRE u prosincu 2021. godine. Prezentirana rješenja i sadržaj knjige daju smjer i pokazuju u kojem pravcu INGRA u budućnosti planira razvijati vlastite investicijske projekte koji, osim koristi za kompaniju i njezine dioničare, uključuju i širi društveni interes u vidu urbane regeneracije, razvoja i uvođenja novih javnih sadržaja te demografske obnove centra grada pogođenog potresima i godinama zapuštanja.
FER – istraživanje potencijala elektroenergetske mreže
INGRA surađuje s Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu na izradi Studije procjene kapaciteta elektroenergetske mreže i potencijala za integraciju solarnih elektrana. Jedno od strateških usmjerenja INGRE u budućim razdobljima svakako je razvoj energetskih projekata iz obnovljivih izvora energije, u prvom redu sunčanih elektrana s primjenom novih tehnologija i usklađenih s europskim Zelenim planom. Ova studija predstavlja temelj budućeg razvoja poslovnih aktivnosti u navedenom segmentu poslovanja
FSB – suradnja na razvoju vodikovih tehnologija
S Fakultetom strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Ankicom Kovač INGRA surađuje na razvoju i implementaciji vodikovih tehnologija na lokaciji prve hrvatske sunčane vodikove elektrane u Ivanić Gradu. Ovaj projekt predstavlja iskorak INGRE u područje obnovljivih izvora energije te se planira razvijati u tri faze, koje uključuju izgradnju sunčane elektrane, izgradnju postrojenja za proizvodnju i skladištenje zelenog vodika te izgradnju komercijalne punionice za vodik.
INŽENJERING
INGRA je od svojih samih početaka jedan od ključnih izvođača velikih infrastrukturnih projekata u Republici Hrvatskoj i inozemstvu te je sudjelovala u izgradnji mnogih javnih objekata. Obim poslova uključuje kompletnu niskogradnju, istraživanje i studije izvedivosti, projektiranje i visokogradnju, a pokrivena su sljedeća područja:
Autocesta ZAGREB-SISAK, Dionica: Jakuševac – Velika Gorica jug (2015.)
Brane Seklafa, Tagharist i L’Ouldjet Mellegue, Alžir (u izgradnji)
ENERGETIKA
Upravo se u kapitalnim energetskim projektima INGRA dokazala kao kvalitetan i pouzdan partner. Na tim projektima INGRA je gradila svoje ime koje se danas povezuje sa kvalitetom u izgradnji hidroelektrana, termoelektrana, trafostanica i drugih objekata.
Industrija građevinskog materijala, naftna, plinska i petrokemijska postrojenja, rafinerije, procesna industrija, prehrambena industrija – Hrvatska i inozemstvo (1990. – 2006.)
TE Plomin (1990.)
Izgradnja HE Lešće, prve HE u neovisnoj Hrvatskoj (2010.)
Tvornica sulfata, Al-Qaim, Alžir (2012.)
HE Haditha, Irak (2005. – 2013.)
HE Dokan, Irak (2014.)
REKONSTRUKCIJA
Na domaćem i stranim tržištima INGRA sudjeluje u obnovama pročelja, raznim vrstama sanacije i rekonstrukcije i sličnim manjim projektima. Također, kao član konzorcija sudjeluje na završnim radovima te montaži opreme i njenom puštanju u pogon.
Rekonstrukcija građevina
Rekonstrukcija, obnova i dogradnja hotela i hotelskih naselja na krajnjem jugu Hrvatske (1991. – 2008.)
Rekonstrukcija zagrebačke Klinike za tumore (2010.)
Obnova pročelja zgrada u užem centru Zagreba (2019./2020.)
Izvođenje završnih radova i montaža opreme
Regionalno elektrodistribucijsko poduzeće, Kemerovo, Rusija – isporuka i montaža optičkog kabela (2002.)
Brana Tagharist, Alžir – isporuka, montaža i puštanje u probni rad hidromehaničke opreme (2017.)
Brana Seklafa, Alžir – projektiranje, isporuka, montaža i puštanje u probni rad hidromehaničke opreme (u izgradnji)