Slika
Slika
INGRA GRUPA
G
O
D
I
Š
N
J
E
IZVJEŠĆE
2022.
Slika
Slika
Slika
S A D R Ž A J
za 2022. godinu 19
Zagreb, 25. svibnja 2023. godine
Slika
INGRA GRUPA Godišnje izvješće za 2022. g o d i n u
3
Slika
PISMO UPRAVE
2022. je na globalnom planu bila godina obilježena agresiijom na Ukrajinu, nesigurnošću u opskrbi energentima i visokom inflacijom. Iz perspektive naše kompanije, to je bila godina ispunjena poslovnim događajima, ali prije svega godina u kojoj smo dovršili financijsko restrukturiranje, u cijelosti eliminirali kratkoročnu zaduženost i ostvarili iznimno značajnu konsolidiranu neto dobit.
Krenimo redom.
Dovršetak financijskog restrukturiranja ujedno predstavlja i kraj višegodišnjeg iznimno složenog procesa. INGRA je trajno ostavila iza sebe duge i teške godine nesigurnosti i sada je stabilna i snažna kompanija, s usklađenim višegodišnjim novčanim tokovima, čvrstim temeljima i jasnim ciljevima. Ostvarena dobit velikim je dijelom posljedica jednokratnih događaja – refinanciranja obveza iz predstečajne nagodbe i knjigovodstvenih efekata usklađivanja dugoročnih potraživanja sukladno inflaciji. No, brojna druga ostvarenja iz prošle godine trajnog su karaktera. Sve financijske obveze naše Grupe sada su dugoročne i razmjerne očekivanim novčanim priljevima. Kamatni rashodi smanjeni su za daljnjih 15%, dok su ukupne financijske obveze umanjene za još 53 milijuna kuna. Neoperativna imovina je likvidirana, dok su nekretnine u vlasništvu Društva, a prije svih zgrada našeg sjedišta na zagrebačkom Vrbiku, očišćene od starih zaloga i tereta.
Nećemo se zadržati isključivo na pozitivnim događajima. Suprotna strana poslovanja u protekloj godini također je vrijedna isticanja. Naplata potraživanja sve je teža i sa sve dužim kašnjenjima. Porezne obveze sve su veće. I dalje se vodi značajan broj sudskih sporova. Poslovne aktivnosti suočavaju se s preprekama koje su
Slika
4
INGRA GRUPA Godišnje izvješće za 2022. g o d i n u
Slika
ponekad i bizarne, od parnica u kojima je sudski potrebno dokazivati notorne činjenice do neshvatljivih birokratskih zastoja u razvoju projekata.
U ovoj godini potrebno je, prije svega, formalno okončati predstečajni postupak i konačno zatvoriti poglavlje koje se tiče prošlosti. Pred nama je dovršetak započetih projekata na području OIE, baš kao i razvoj novih. Naš krunski, a pri tome i te kako aktualan projekt - Arena Zagreb – ulazi u petnaestu godinu eksploatacije te je nužno, osim redovitog održavanja kojeg kontinuirano obavljaju naši zaposlenici, započeti s kapitalnim investicijama i opsežnim radovima. Izvodimo značajne projekte inženjeringa u partnerstvu s manjim podizvođačima. Zgrada našeg sjedišta spremna je za rekonstrukciju i energetsku obnovu. Uvodi se novi poslovno- informacijski sustav i brojne promjene u samom izvještavanju. Sudskim sporovima pristupamo kao i dosada – beskompromisno i do kraja štiteći interese Društva. Nastavljamo s programom donacija – bolnicama, školama, dječjim sportskim klubovima i obiteljima pogođenima potresom u najslabije razvijenim područjima naše zemlje. Izravno, na samom terenu i bez posrednika.
S početkom ove godine, Uprava Društva započela je novi mandat s preciznim i unaprijed utvrđenim ciljevima. Sanacija zatečenog stanja i iznimno zahtjevno restrukturiranje je praktički dovršeno. Pred nama je nova faza poslovanja u kojem se više ne zadovoljavamo (samo) stabilizacijom, već punim razvojem Društva na svim poljima – poslovnom, organizacijskom i kadrovskom. Zelena tranzicija i urbani razvoj bit će ključne odrednice u našem poslovanju. Ne manje važni bit će i partnerski odnos s lokalnim vlastima i podizvođačima, suradnja sa sveučilišnom zajednicom, pravedno vrednovanje doprinosa zaposlenika te pošten i iskren odnos prema dioničarima.
Slika
INGRA GRUPA Godišnje izvješće za 2022. g o d i n u
5
Slika
Slika
Za kraj, ponavljamo naše strateško opredjeljenje: biti hrvatski developer skandinavskog tipa i pri tome, osim povećanja vrijednosti kompanije, jasno artikulirati i širi društveni interes. Uvjereni smo da je takva strategija jedina ispravna i da će to godine pred nama i pokazati.
Spremno ih dočekujemo.
INGRA d.d.
Uprava Društva
Dinko Pejković Danko Deban
član Uprave predsjednik Uprave
INGRA GRUPA Godišnje izvješće za 2022. g o d i n u
6
Slika
IZVJEŠTAJ RUKOVODSTVA
1. PROFIL DRUŠTVA
1.1. Uvod
Trgovačko društvo INGRA osnovano je 1955. godine kao izvozno udruženje industrijskih proizvođača s područja bivše Jugoslavije, s ciljem da za iste proizvođače organizira izvozne aktivnosti i investicijsku izgradnju u svijetu. Od 1995. godine INGRA d.d. (skraćeno: INGRA ili Društvo) djeluje kao dioničko društvo u skladu s hrvatskim propisima te je danas potpuno privatizirano dioničko društvo u većinskom vlasništvu malih dioničara.
Od samih početaka INGRA je izvodila investicijske projekte u zemlji i inozemstvu, primjerice velika energetska i industrijska postrojenja, a gradila je i velike turističke komplekse, hotele, bolnice i slične kapitalne objekte po principu “ključ u ruke”. Osim domaćeg, tradicionalna tržišta INGRE bila su: Njemačka, Rusija, Alžir, Libija, Irak, Iran, Jordan, Sudan, Niger, Nigerija i dr.
Poslujući u vrlo konkurentnoj i nestabilnoj gospodarskoj grani koja u velikoj mjeri ovisi o domaćim i globalnim kretanjima, Društvo se kroz godine postojanja prilagođavalo zahtjevima i promjenama na tržištu te razvojem i transformacijom svojih djelatnosti odgovaralo na potrebe gospodarskog razvoja u Hrvatskoj, od njene samostalnosti do danas. Sredinom 1990-ih uključuje se u sanaciju i obnovu infrastrukture i proizvodnje stradale u Domovinskom ratu, sudjeluje u izgradnji autocesta u Hrvatskoj (najvećem građevinskom i infrastrukturnom projektu u zemlji), gradi telekomunikacijsku mrežu za novog mobilnog operatera na domaćem tržištu i obnavlja ratom uništene turističke objekte na dubrovačkom području. Godine 2004. INGRA pokreće investicijske projekte stanogradnje u Hrvatskoj i paralelno nastavlja s proširenjem djelatnosti vezanih za turistički sektor.
Kraj prvog desetljeća dvije tisućitih godina obilježili su veliki investicijski projekti, a svakako treba istaknuti projekt javno-privatnog partnerstva – izgradnju višenamjenske dvorane Arena Zagreb (2008.). Na području energetike ističe se projekt izgradnje hidroelektrane Lešće (2010.), prve hidroelektrane izgrađene u Hrvatskoj od njene samostalnosti, a u segmentu stanogradnje izgradnja luksuznih stambenih objekata: kompleks vila na Srebrnjaku (2009.) i stambeno- poslovni objekt DVORI LAPAD (2010). Nastavlja se i rad na velikim infrastrukturnim projektima i povezivanju Hrvatske autocestama te Društvo 2013. godine, kao partner u konzorciju hrvatskih tvrtki, sudjeluje u nastavku izgradnje autoceste od Splita do Ploča (autocesta A1, dionica Ravča - Ploče 1). Dvije godine kasnije sudjeluje u izgradnji i nove dionice autoceste Zagreb – Sisak, dionice Jakuševac - Velika Gorica jug, prometnice koja je dio zagrebačke obilaznice, dok u Alžiru Društvo obavlja projektiranje, isporuku, montažu i puštanje u probni rad hidromehaničke opreme na branama Tagharist, Oueldjet Mellegue i Seklafa.
Kao odgovor na globalne poremećaje i klimatske promjene, posljednjih se godina INGRA okreće novim modelima poslovanja; povezuje se sa znanstvenom zajednicom s ciljem razvijanja projekata na području obnovljivih izvora energije i s vodećim stručnjacima na projektima urbane regeneracije gradova.
INGRA i povezana društva danas iza sebe imaju više od 700 investicijskih projekata u više od 30 zemalja svijeta te je INGRA, zahvaljujući svojoj tradiciji, izvrsnosti u upravljanju i realizaciji investicijskih projekata i dugogodišnjoj prisutnosti na globalnom tržištu, u Hrvatskoj i svijetu prepoznata kao cijenjen i pouzdan partner.
INGRA GRUPA Godišnje izvješće za 2022. g o d i n u
7
Slika
1.2. Osnovne informacije
Izdavatelj: INGRA d.d.
Adresa: Alexandera von Humboldta 4b, 10000 Zagreb
Društvo je registrirano pri Trgovačkom sudu u Zagrebu.
MBS: 080020443
OIB: 14049708426
Tržište: Zagrebačka burza d.d. – Redovito tržište
LEI: 7478000040JHIQLL5W26
Matična država članica: Hrvatska
ISIN: HRINGRRA0001
Burzovna oznaka: INGR
Na
dan
31.
prosinca
2022.
godine
INGRA
Grupa
(INGRA
i
ovisna
društva,
skraćeno:
Grupa)
je
imala
55
zaposlenika
(31.
prosinca
2021.
godine:
55).
Prosječan
broj
zaposlenika
na temelju stanja krajem kvartala tijekom 2022. godine iznosio je 55 (31. prosinca 2021. godine: 59).
1.3. Fokus i modeli poslovanja
■ Građevinski inženjering
■ Energetski inženjering
■ Razvoj projekata kroz vlastite investicijske projekte
■ Javno - privatna partnerstva
1.4. Upravljačka struktura
Uprava
Danko Deban
predsjednik
od 1. siječnja 2020. godine
Dinko Pejković
član
od 4. ožujka 2019. godine
Članovi Uprave zastupaju Društvo s jednim članom uprave ili prokuristom.
Nadzorni odbor
Mario Aunedi Medek
Predsjednik
mandat od 30. kolovoza 2019. godine
Mladen Markoč
Zamjenik predsjednika
mandat od 31. kolovoza 2020. godine
Franjo Herceg
Član
mandat od 30. kolovoza 2019. godine
Ivan Škegro
Član
mandat od 30. kolovoza 2019. godine
Stjepan Mesić
Član
mandat od 15. lipnja 2018. godine
Ante Armanda
Član
mandat od 31. kolovoza 2020. godine
Damir Delišimunović
Član
mandat od 31. kolovoza 2020. godine
Brane Golubić
Član
mandat od 31. kolovoza 2020. godine
S danom održavanja Glavne skupštine (13. lipnja 2022. godine), istekao je mandat člana Nadzornog odbora Stjepana Mesića.
INGRA GRUPA Godišnje izvješće za 2022. g o d i n u
8
Slika
1.5. Vlasnička struktura
Vlasnička struktura Društva na dan 31. prosinca 2022. godine:
Broj dionica
Vlasnički udio %
Herceg Franjo
865.295
6,39%
Deban Danko
643.905
4,75%
Podravska banka d.d.
521.293
3,85%
Buljubašić Sandra
400.000
2,95%
Pejković Dinko
395.354
2,92%
Sedlar Josip
356.562
2,63%
Tromont d.o.o.
319.970
2,36%
Šestan Alojzije
246.462
1,82%
Ivanić Marija
216.000
1,59%
Čolak Mario
210.600
1,55%
Ostali
9.369.759
69,17%
Ukupno
13.545.200
100,00%
1.6. Ovisna društva
Društva koja se konsolidiraju na dan 31. prosinca 2022. godine su Ingra nekretnine d.o.o. i Lanište d.o.o. U izravnom vlasništvu INGRE nalazi se društvo Ingra nekretnine d.o.o. Društvo Ingra nekretnine d.o.o. imatelj je svih udjela u društvu Lanište d.o.o.
INGRA GRUPA Godišnje izvješće za 2022. g o d i n u
9
Slika
2. IZVJEŠTAJ UPRAVE O POSLOVANJU U 2022. GODINI
2.1. Osnovne značajke razdoblja od 1. 1. do 31. 12. 2022. godine
■ U 2022. godini ostvarena je neto dobit u iznosu od 137 milijuna kuna (2021. godina: 30 milijuna kuna).
■ U 2022. godini ostvarena je EBITDA marža u iznosu od 122 milijuna kuna (2021. godina: 30 milijuna kuna).
■ Ostvarena EBITDA marža posljedica je jednokratne transakcije refinanciranja jedine preostale kratkoročne financijske obveze te aktivnosti koje uključuju prihod od zakupa Arene Zagreb.
■ Ukupan učinak transakcije refinanciranja na EBITDA maržu iznosi približno 43 milijuna kuna, što je rezultat smanjenja financijskih obveza za 34 milijuna kuna te ukidanja rezerviranja za sudske sporove u iznosu od 9 milijuna kuna.
■ Prihodi od prodaje iznose 24 milijuna kuna (2021. godina: 14 milijuna kuna).
■ Povećanje ostalih poslovnih prihoda posljedica je porasta prihoda od zakupa Arene Zagreb.
■ Prihodi od zakupa Arene Zagreb u 2022. godini iznose 89 milijuna kuna (2021. godina: 58 milijuna kuna).
■ Povećanje prihoda od zakupa Arene Zagreb za 31 milijun kuna u odnosu na 2022. godinu posljedica je rasta godišnje stope inflacije za 2022. godinu.
■ Sukladno Ugovoru o zakupu Arene Zagreb, ugovorena zakupnina se indeksira za godišnju stopu inflacije, što ima izravan utjecaj na vrednovanje Arene Zagreb u financijskim izvještajima.
■ U odnosu na isto razdoblje prethodne godine kamatni rashodi su manji za približno 15%.
■ U 2022. godini ostvareni su porezni prihodi u iznosu od 27 milijuna kuna (2021. godina: 16 milijuna kuna).
■ Financijske obveze na dan 31. prosinca 2022. godine iznose 258 milijuna kuna, što je za 53 milijuna kuna manje u odnosu na dan 31. prosinca 2021. godine.
2.2. Prihodi INGRA Grupe u razdoblju od 1. 1. do 31. 12. 2022. godine
Prihodi od prodaje iznose 24 milijuna kuna (2021. godina: 14 milijuna kuna):
■ održavanje i upravljanje nekretninama u iznosu od 9 milijuna kuna (2021. godina: 7 milijuna kuna);
■ prihodi od izvođenja radova i ostalih usluga u iznosu od 15 milijuna kuna (2021. godina: 7 milijuna kuna).
Ostali poslovni prihodi u 2022. godini iznose 92 milijuna kuna (2021. godina: 61 milijuna kuna) te se sastoje od:
■ prihoda od zakupa Arene Zagreb u iznosu od 89 milijuna kuna (2021. godina: 58 milijuna kuna);
■ prihoda od zakupa poslovnih prostora u iznosu od 2 milijuna kuna (2021. godina: 2 milijuna kuna);
■ ostalih prihoda u iznosu od 1 milijun kuna (2021. godina: 1 milijun kuna).
INGRA GRUPA Godišnje izvješće za 2022. g o d i n u
10
Slika
2.3. Profitabilnost INGRA Grupe u razdoblju od 1. 1. do 31. 12. 2022.
godine
Poslovni prihodi
116
75
Prihodi od prodaje
24
14
EBITDA
122
30
EBITDA prilagođeni**
72
43
Financijski rashodi - neto
(11)
(15)
Neto dobit
137
30
* Grupa je u 2022. godini promijenila računovodstvenu politiku klasificiranja kamatnih prihoda koji proizlaze od zakupa Arene Zagreb. Kamatni prihodi po osnovi zakupa Arene Zagreb sada se klasificiraju kao poslovni prihodi, a ne više kao financijski prihodi pa je u tom smislu došlo do prepravka prethodnog razdoblja i promjene EBITDA marže (detaljnije o tome u bilješci 36. financijskih izvještaja).
** eng. „adjusted earnings before interest and taxes“ – rezultat prije kamata i poreza umanjen za jednokratne usklade iz restrukturiranja (vrijednosna usklađivanja imovine, rezerviranja, ostali dobici / gubici).
U 2022. godini ostvareni su dobici od jednokratnih usklada u iznosu od 50 milijuna kuna (u 2021. godini ostvareni su gubici od jednokratnih usklada u iznosu od 14 milijuna kuna).
Jednokratne usklade sastoje se od:
■ dobitaka od ukidanja rezerviranja u iznosu od 12 milijuna kuna (2021. godina: gubitak u iznosu od 11 milijuna kuna), od čega se 9 milijuna kuna odnosi na podmirenje obveze iz predstečajne nagodbe – PIK instrument;
■ dobitaka od vrijednosnih usklađenja imovine u iznosu od 1 milijun kuna (2021. godina: gubitak u iznosu od 4 milijuna kuna);
■ dobitaka od otpisa obveza u iznosu od 37 milijuna kuna (2021. godina: 1 milijun kuna), od čega se iznos od 33 milijuna kuna odnosi na podmirenje obveze iz predstečajne nagodbe – PIK instrument.
Financijski rashodi - neto sastoje se od:
■ kamatnih rashoda po osnovi kredita i ostalih financijskih obveza u iznosu od 12 milijuna kuna (2021. godina: 14 milijuna kuna);
■ dobitaka od tečajnih razlika i ostalih financijskih prihoda u iznosu od 1 milijun kuna (2021. godina: gubici u iznosu od 1 milijun kuna) .
U 2022. godini ostvareni su neto porezni prihodi u iznosu od 27 milijuna kuna koji se sastoje od:
■ 21 milijuna kuna prihoda po osnovi prestanka priznavanja obveze;
■ 29 milijuna kuna prihoda po osnovi smanjenja odgođene porezne obveze,
■ 8 milijuna kuna rashoda po osnovi smanjenja odgođene porezne imovine;
■ 15 milijuna kuna rashoda po osnovi tekućih poreza.
2.4. Financijski položaj
Neto financijski dug na dan 31. prosinca 2022. godine iznosi 244 milijuna kuna (31. prosinca 2021. godine: 292 milijuna kuna).
Smanjenje neto duga posljedica je transakcije refinanciranja jedine preostale kratkoročne financijske obveze (PIK instrumenta) te redovne otplate kredita i obveznica.
Slika
INGRA GRUPA Godišnje izvješće za 2022. g o d i n u
11
Slika
Izračun neto duga prikazan je u nastavku:
u mil. HRK
31. prosinca 2022.
31. prosinca 2021.
Dugoročne financijske obveze
234
226
Kratkoročne financijske obveze
24
85
Ukupne financijske obveze
258
311
Umanjeno za novac i novčane ekvivalente
(14)
(19)
Neto dug
244
292
Ukupne financijske obveze na dan 31. prosinca 2022. godine iznose 258 milijuna te se sastoje od:
■ bankovnih kredita u iznosu od 207 milijuna kuna;
■ izdanih obveznica u iznosu od 50 milijuna kuna;
■ obveze po osnovi najma u iznosu od 1 milijun kuna.
2.5. Usklada alternativnih pokazatelja s financijskim izvještajima
u mil. HRK
Bilješka
2022.
2021. Prepravljeno
Dobit prije oporezivanja
110
14
Usklađeno za:
- Financijski (rashodi) / prihodi – neto
13
11
15
- Amortizacija
15, 16, 17
1
1
EBITDA (dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije)
122
30
Usklađeno za:
- Vrijednosna usklađenja financijske imovine – neto ¹
10
(5)
5
- Vrijednosna usklađenja ostale imovine – neto¹
11
4
(1)
- Rezerviranja za sudske sporove¹
8
(12)
10
- Rezerviranja za otpremnine¹
9
-
1
- Ostali dobici / (gubici) – neto¹
12
(37)
(2)
EBITDA prilagođeni
72
43
(1) Dobici (gubici) iz restrukturiranja
Menadžment Grupe prezentira alternativne pokazatelje “EBITDA“ i „EBITDA prilagođeni“ jer su navedeni pokazatelji relevantni za razumijevanje cjelokupnog financijskog poslovanja Grupe te da odgovarajuće opisuju poslovanje na konsolidiranoj razini.
INGRA GRUPA Godišnje izvješće za 2022. g o d i n u
12
Slika
Navedeni pokazatelji nisu definirani Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (dalje: MSFI). Definicija pokazatelja „EBITDA prilagođeni“ može biti neusporediva sa sličnim pokazateljima koji su prezentirani od strane drugih društava. Grupa će navedene pokazatelje prezentirati i objavljivati dosljedno, na isti način tijekom više obračunskih razdoblja. U gornjem prikazu se nalazi usklada navedenih pokazatelja s pozicijama iskazanim u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti sastavljenima u skladu s MSFI-jevima.
3. RAZVOJ POSLOVANJA
Provedba cjelovitog restrukturiranja dovela je do značajnog smanjenja troškova redovnog poslovanja, što omogućuje usmjeravanje aktivnosti na razvoj poslovanja i realizaciju novih projekata.
Društvo planira vlastite investicijske razvojne projekte u dva smjera.
Prvi smjer odnosi se na razvoj projekata obnovljivih izvora energije. Društvo trenutno razvija projekte izgradnje dviju sunčanih elektrana, u suradnji s akademskom zajednicom. U razvoj su uključeni stručnjaci Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, u cilju implementacije novih tehnologija u skladu sa smjernicama Strategije Europske unije za integraciju energetskog sustava. Svi energetski projekti koje Društvo trenutno planira bit će usklađeni s navedenim smjernicama.
Drugi smjer odnosi se na nekretninske projekte, pri čemu se aktivno razmatraju mogućnosti razvoja na nekoliko lokacija.
Društvo također razmatra sudjelovanje na infrastrukturnim projektima na domaćem tržištu.
INGRA GRUPA Godišnje izvješće za 2022. g o d i n u
13
Slika
4. ZNAČAJNI DOGAĐAJI NAKON KRAJA POSLOVNE GODINE
Na temelju Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, od 1. siječnja 2023. godine službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj je euro. Fiksni tečaj konverzije je 7,5345 kuna za 1 euro. Uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj predstavlja promjenu funkcionalne valute koja će se obračunavati prospektivno te ne predstavlja događaj nakon datuma bilance koji nalaže usklađivanje. Osim promjene funkcionalne valute, nije bilo drugih događaja nakon datuma bilance koji bi imali značajan utjecaj na financijska izvješća Grupe na dan ili za razdoblje završeno 31. prosinca 2022.
Rat u Ukrajini i s njim povezane sankcije za Rusku Federaciju nemaju izravnog utjecaja na poslovanje Grupe.
Nastavak razdoblja visokih stopa inflacije i porasta kamatnih stopa iziskivat će izmjene određenih pretpostavki i procjena koje mogu dovesti do usklađenja knjigovodstvene vrijednosti određene imovine i obveza u sljedećoj financijskoj godini.
Budući da se zakupnina za Arenu Zagreb godišnje indeksira za stopu inflacije u Europskoj monetarnoj uniji, nastavak razdoblja visokih stopa inflacije izravno će utjecati na knjigovodstvenu vrijednost najznačajnije imovine Grupe (dugoročno potraživanje od javnog partnera po osnovi zakupa Arene Zagreb i povezani prihodi od zakupnine). Također, Grupa ima dvije kreditne obveze koje imaju promjenjivu kamatnu stopu.
5. IZLOŽENOST I UPRAVLJANJE RIZICIMA
5.1. Zakup Arene Zagreb
Grupa svoje najznačajnije prihode ostvaruje na temelju zakupa Arene Zagreb. U tom smislu Grupa ima specifičan položaj na tržištu budući da je vlasnik Arene Zagreb koju je u javno-privatnom partnerstvu gradila kao investitor i privatni partner te je s javnim partnerom (zakupnikom) ugovorila dugoročni zakup Arene Zagreb.
Najznačajniji rizik kojem je Grupa izložena je kreditni rizik, a odnosi se na Ugovor o zakupu Arene Zagreb, odnosno na potraživanja od zakupnika. U tom smislu, postoje rizici redovne naplate zakupnine koja se prema Ugovoru o zakupu uplaćuje kvartalno, a zbog trajnih problema u likvidnosti javnog partnera u javno-privatnom projektu, dolazi do značajnih kašnjenja u naplati potraživanja. Grupa poduzima sve potrebne korake kako bi se osigurala pravovremenost naplate zakupnine. Nadalje, zakupnina se godišnje indeksira HICP indeksom (Harmonised Index of Consumer Prices) Europske monetarne unije koji objavljuje Eurostat. Stoga visina zakupnine ovisi o kretanju godišnjeg HICP indeksa Europske monetarne unije.
Značajan tečajni rizik za Grupu do sada je proizlazio iz promjene tečaja kune u odnosu na euro (s obzirom na to da je zakupnina denominirana u eurima).
5.2. Predstečajna nagodba
Društvo je 2013. godine pokrenulo postupak predstečajne nagodbe. Postupak je uspješno proveden te je s vjerovnicima sklopljena predstečajna nagodba koja je postala pravomoćna u studenome 2014. godine. U sklopu uvjeta iste ugovoreno je, između ostaloga, namirenje vjerovnika izdavanjem obveznica ovisnog društva. Obveznice su uvrštene na uređeno tržište vrijednosnih papira – Redovito tržište Zagrebačke burze. U sklopu procesa predstečajne nagodbe, dio obveza prema financijskim institucijama namiren je prodajom imovine u vlasništvu Društva. Tijekom 2022. godine Grupa je podmirila jedinu preostalu kratkoročnu financijsku obvezu iz predstečajne nagodbe – PIK instrument. Grupa je u 2023. godini podmirila sve bilančne obveze koje su proizašle iz predstečajne nagodbe.
INGRA GRUPA Godišnje izvješće za 2022. g o d i n u
14
Slika
5.3. Rizik likvidnosti i kamatni rizik
Rizik likvidnosti manifestira se kao opasnost da Grupa neće moći izvršavati svoje obveze prema vjerovnicima. Rizik likvidnosti povezan je s dostupnošću vanjskih izvora financiranja putem financijskih institucija, kao i sa stvarnim naplatama potraživanja.
Vjerovnici Grupe mogu se podijeliti u sljedeće skupine: imatelji obveznice, banka koja je izravno kreditirala Grupu u vrijeme izgradnje Arene Zagreb i kasnije, kooperanti angažirani na projektima i za održavanje Arene te država i javne institucije.
Podmirivanje obveza prema većem broju vjerovnika ovisi o naplati zakupnine za Arenu Zagreb te o