
INGRA GRUPA Godišnje izvješće za 2024. godinu
PISMO UPRAVE
2024. godinu su na globalnom planu obilježile
krupne geopolitičke promjene koje svijet vode u
smjeru sve veće nepredvidivosti. Uslijed
navedenog, i svako dugoročnije planiranje će biti
podložno, u najmanju ruku, konstantnom
propitivanju.
I dalje izrazito prisutna inflacija u Hrvatskoj te
(pogotovo) usporavanje inflacije u Europskoj
monetarnoj uniji (EMU) su procesi koji su imali
itekako značajan utjecaj na naše financijske
rezultate. U takvoj godini, dobro poznate
specifičnosti našeg poslovanja posebno dolaze do
izražaja te zaslužuju precizniju elaboraciju.
Krenimo redom.
Kao što je čitateljima naših izvještaja dobro
poznato, dosljedna primjena Međunarodnih
standarda financijskog izvještavanja prilikom
iskazivanja prihoda koje generira Arena Zagreb
uzrokuje da godišnji rast ili pad prihoda (a
posljedično tome i rast ili pad dobiti) u velikoj mjeri
ovisi o stopi inflacije, i to - s obzirom na odredbe
Ugovora o zakupu - o stopi inflacije u EMU, a ne o
stopi u Hrvatskoj.
Usporavanje inflacije u EMU, u godini u kojoj nije
bilo krupnih jednokratnih poslovnih događaja,
izravno je uzrokovalo smanjenje prihoda i dobiti
koje iskazujemo u računu dobiti i gubitka.
Međutim, te stavke nisu utjecale na fundamente
poslovanja koji su stalni i stabilni.
Ovo je također bila godina u kojoj, nakon dugo
vremena, nije došlo do smanjenja ukupne
zaduženosti. Međutim, i taj podatak valja staviti u
kontekst. Zaduženje iz proteklih godina se i dalje
redovito otplaćuje i smanjuje, dok je ukupno
povećanje financijskog duga posljedica projektnog
zaduženja za potrebe dovršetka naše sunčane
elektrane, o čemu više u nastavku.
Druga, krajnje specifična, pojavnost prisutna u
financijskim izvještajima također je dobro poznata.
Budući da potraživanja prema javnom partneru
naplaćujemo sa značajnim zakašnjenjem, prisutna
je kontinuirana neusklađenost RDG-a s jedne i
novčanog toka s druge strane. Naime, sva
potraživanja prema javnom partneru moraju se u
cijelosti fakturirati o dospijeću, bez obzira na
stvarnu naplatu. Samim time, sve obveze prema
državi (porez na dodanu vrijednost, godišnji porez
na dobit te porezne akontacije) dospijevaju na
naplatu znatno prije nego što se potraživanja
doista i naplate, te se gotovo svi slobodni novčani
tokovi kontinuirano iscrpljuju na podmirenje
obveza prema poreznim tijelima.